Translate:
MAIMOA I LE LESONA O LE FAAMOEMOE I VAIASO TAITASI I LE TELEVISE MA UPEGA TAFAILAGI
EN
Translate:
MAIMOA I LE LESONA O LE FAAMOEMOE I VAIASO TAITASI I LE TELEVISE MA UPEGA TAFAILAGI
EN
Signed in as:
filler@godaddy.com
AOAULI O LE SAPATI
FAITAUGA MO LE SU’ESU’EGA O LE VAIASO: Teu. 34: 45-47; Ken. 49:8-12; Isa. 53: 3-7; 1 Kor. 15:3-5, 51-55; Rom. 12: 2. .
MATUA TAULOTO: “O lau afioga, o le sulu lea i o'u vae, ma le malamalama i lo'u ala” (Salamo 119: 105).
O le tu'u fa'atasia o tusi e 66, ma tusia i tusi i le faitau tausaga e sili atu i le 1,500 i ni konetineta se tolu, (Asia, Aferika, ma Europa) e tusi tala e sili atu i le fa sefulu, lea ua uiga ese ai lava le Tusi Pa'ia. E leai lava se isi tusi pe pa'ia pe fa'ale-lotu, la te tutusa. Ma e leitioa fo'i. Lea ua ta'ua ai o le Afioga a le Atua. E sili atu i le 24,600 ulua'i tusitusiga o le Feagaiga Fou o lo o i ai nei mai ulua'i senetusi e fa ina ua mavae atu Keriso. O ulua'i tusitusiga a Palato (Plato), e fitu, a e 8 Herodotus, ma Homer LLiad e sili atu i le 263 kopi o lo o i ai nei. Ma o lo o ia i tatou ia ni fa'amaoniga sili ona maumaututu le sili o mau o le Feagaiga Fou. O le Tusi Pa'ia o le tusi muamua lava lea na ulua'i lauiloa na fa'aliliuina, o le tusi muamua fo'i lea i le itu i Sisifo na tusia ma lomia i le fale lomitusi, ma o se tusi muamua fo'i lea na sili ona salalau ma tufaina atu i le tele o gagana ina ia mafai ona faitauina pe a ma le 95 pesene o le faitau aofa'i o le lalolagi i le asō. E uiga ese fo'i le Tusi Pa'ia i mea o lo o i ai ma le fe'au o i ai, o lo o taula'i atu i le galuega fa'aola a le Atua i le tala fa'asolopito. O le tala fa'asolopito lea na soso'o fa'atasi ma le valo'aga, e pei o lo o ta'ua mai ai le lumana'i o fuafuaga a le Atua ma lona malō e fa'avavau. O le Afioga Ola a le Atua, ona o le Agaga lava lea e tasi o le Atua lea na osofia ai le Tusi Pa'ia (2 Tim. 3: 16, 17) na folafolaina mai i le au fa'atuatua i le asō e ta'ita'ina ai i tatou i upu moni uma lava a o tatou su'esu'eina le Upu (Ioane 14: 16, 17; Ioa. 15:26; Ioa. 16: 13).
Su’esu’e le lesona o le vaiaso lenei e saunia ai mo le Sapati, Aperila 4
**************
ULUA’I ASO MATI 29
O LE AFIOGA OLA A LE ATUA
O upu aupito i sili ona tāua e masani lava o ni upu mulimuli lava ia e tautala mai ai se tagata. O Mose, o le tusi tala o tusi autū lava nei e lima o le Tusi Pa'ia, o lo o ia peseina ai se pese i le nu'u a o le'i maliu (Teu. 31: 30-32: 43). Faitau le Teuteronome 32:45-47. Na fa'apefea ona fa'amatala e Mose le Afioga a le Atua ma lona mana i soifuaga o sa Eperū ina o le a ulufale atu i le Nu'u o le folafolaga? _____________________________________________________________ _____________________________________________________________
O upu fa'ai'u nei a Mose ua o se fautuaga ogaoga. Ina ia fa'atumauina o latou loto i upu na fetalai mai ai le Atua ia i latou e ala ia te ia. Na mana'o Mose ina ia fa'amamafa atu i tagata ina ia taula'i pea la latou va'ai i le Atua ma lona finagalo mo o latou olaga. O le a'oa'oina o upu nei ia latou fanau, e pasi atu ai e tupulaga ta'itasi o le a tutupu mai le fuafuaga o le feagaiga a le Atua i le fa'aolataga. Ia maitauina latou te filifilia po o a upu, peita'i ia va'ava'ai ma tausia ma usiusita'i "i upu uma o le tulafono lenei" (Teu. 32: 46). O le fa'ai'uga o le tala fa'asolopito o le lalolagi, o le a i ai lava tagata o le Atua o le a tumau pea i le fa'amaoni i Tusi Pa'ia uma, o lona uiga e tausi i poloa'iga a le Atua ma le fa'atuatua ia Iesu (Fa'aa.12: 17). O tagata nei o le a latou tumau pea i le fa'amaoni i le a'oa'oga a le Tusi Pa'ia, ona e le gata e mautinoa le olaga sili i le lalolagi a o le i'uga e fa'avavau i le aiga o lo o saunia e Iesu mo i tatou (Ioane 14: 1-3). Faitau le Ioane 1:1-5, 14 ma le Ioane 14: 6. O a mea a mau nei o a'oa'o mai ai i tatou e uiga ia Iesu ma le ola e fa'avavau? Na fa'apefea e le Upu lea na liu tino tagata ona feso'ota'i i le fa'aaliga ma agaga o lo o fa'aosofia ai le Tusi Pa'ia? _____________________________________________________________ _____________________________________________________________
O Iesu o lo o taula'i ma o le autu o Tusi pa'ia uma. O lona afio mai i le tino tagata i le Mesia o le fa'ataunu'uga lea o folafolaga o le Feagaiga Tuai. Ona talu ai na soifua, ma maliu, ma ua toe tu mai, ua le gata ona tatou fa'amaonia i le Tusi Pa'ia peita'i, e sili atu fo'i, le folafolaga sili o le ola e fa'avavau i lona va'aiga fou.
Toe faitau le Teuteronome 32: 47. E fa'apefea ona e iloa e oe lava le upu moni fa'atatau i le usiusita'i i le Afioga a le Atua ua le o se mea fai fua mo oe? Aisea e le fa'atuatua ma le usiusita'i i le Atua i lana Afioga e le se mea e fai fua?
*****************
ASO GAFUA MATI 30
O AI NA TUSIA LE TUSI PA'IA, MA I FEA?
O tusitala ese'ese, o mea na nonofo ai, ma o latou tala'aga ua na saunia se molimau uiga ese fa'apitoa le galue o le Atua e feso'ota'i atu i le tala fa'asolo ma lana fe'au i tagata e pei ona ese'ese o aganu'u e pei o e fa'alogologo ai. O a mea a mau nei o ta'u mai ia i tatou e uiga i tusi tala o le tusi Pa'ia ma le mea e o mai ai? _____________________________________________________________ _____________________________________________________________ _____________________________________________________________
O le Tusi Pa'ia na tusia e le to'atele o ituaiga tagata e ese'ese le mea e o mai ai ma mea ese'ese na oo i ai. O nisi na latou tusia mai totonu o maota o tupu, o isi mai le fale puipui, o nisi i le tafeaga, ma i ai nisi i le taimi o a latou malaga fa'amisionare le tufatufaina atu o le tala lelei. O tagata nei e ese'ese a latou a'oa'oga ma a latou galuega. O nisi, e pei o Mose, na tatau lava ona tupu pe fa'apei fo'i o Tanielu, na faigaluega i se tulaga maualuga. O isi o ni leoleo mamoe e masani ai. O nisi e talavou ma isi ua matutua. E ui lava na i ai ese'esega nei, a e na i ai le mea na tutusa uma ai lava i latou nei: na vala'auina i latou e le Atua ma na fa'aosofia e le Agaga Pa'ia ia tusi fe'au mo ona tagata, po o le a lava le taimi po o fea fo'i na latou nonofo ma soifua ai. E le gata i lea a o nisi o le au tusi tala na va'ai lelei lava i mea na tutupu ia na latou toe faitauina mai. A o isi na latou su'esu'eina ma le fa'aeteete mea na tutupu po o lo latou fa'aaogaina fo'i ma le fa'aeteete mea na fa'amaumau ma tusitusia (Ios.10:13, Luka 1:1-3). Peita'i o vaega uma lava o le Tusi Pa'ia o lo o osofia e le Agaga (2 Tim. 3:16). O le mafua'aga lea na fai mai ai Paulo "po o a lava mea ua tusia...na tusia e a'oa'o mai ai ia te i tatou, ina ia tatou maua le fa'amoemoe e tupu mai i le onosa'i" (Rom. 15:4). O le Atua na ia faia gagana a tagata na te mafaia tagata ua filifilia ina ia feso'ota'i atu manatu ia ua osofia e le Agaga i se auala e fa'atuatuaina ma fa'alagolago i ai i upu a tagata. "Na fiafia le Atua e feso'ota'i lana upu moni i le lalolagi e ala i le tagata, ma ia lava e ala i lona Agaga Pa'ia, na te fa'aagava'aina tagata ma mafai ai e i latou ona faia lana galuega. Na ia ta'ita'ina le mafaufau i le filifilia lea o le tala e tatau ona tautala atu ai ma le mea e tatau ona tusi. Na tu'uina atu le 'oa i tagata o i le fa'alelalolagi, a o le fe'au e sau mai le lagi."-Ellen G. White, Selected Messages, book 1, p. 26.
E to'atele le au tusi tala ese'ese, e tele taofi ese'ese, a o le Atua lava e tasi na latou fa'aalia mai. E fa'apefea e le upu moni lenei ona fa'amausalī mai mo i tatou le fa'amaoni o le Afioga a le Atua?
********
ASO LUA MATI 31
AVEA LE TUSI PA'IA O LE VALO'AGA
E uiga ese lava le Tusi Pa'ia mai isi galuega e pei ona lauiloa ai tapua'iga ona talu ai e sili atu i le 30 pasene o mea o lo o i ai o valo'aga ma tusitusiga fa'avalo'aga. O le tu'u fa'atasia o valo'aga ma lona fa'ataunu'uina i lea taimi e ogatotonu lava i le va'ai a le lalolagi i le Tusi Pa'ia, ona o le Atua o lo o galue i le tala fa'asolopito na te silafia fo'i le lumana'i ma fa'aalia i ana perofeta (Amos. 3:7). O le Tusi Pa'ia ua le gata o se Afioga ola, pe o se tala fa'asolopitoa-a o le Upu fa'avalo'aga.
E fa'apefea e mau o i lalo ona fa'aalia le auili'iliga o le oo mai o le Mesia?
Ken. 49: 8-12__________________________________________________
Sal. 22:12-18__________________________________________________
Isa. 53:3-7____________________________________________________
Tan. 9: 24-27__________________________________________________
Mal. 5: 2______________________________________________________
Mal. 3: 1______________________________________________________
Sak. 9: 9______________________________________________________
E le i lalo ifo o le 65 valo'aga fa'atatau tonu i le Mesia i le Feagaiga Tuai, pe sli atu fo'i pe afai e fa'aopoopo atu fo'i i ai ata ma mea fa'afa'atusa ma sauniga e pei ona ta'ua i le Feagaiga Tuai, na fa'atatau ia Iesu, (typology). O valo'aga nei na feso'ota'i atu i mea fa'apitoa e pei o le "lē avea le to'oto'o ia Iuta" (Ken. 49:10), e fanau mai o ia i Peteleema i Iuta (Mik. 5: 2); ua "inosia ma tu'ulafoa'ina o ia e tagata"; na fa'asauaina o ia, ma tu'ua'ina pepelo, a e le tautala mai o ia (Isa. 53:3-7); ua tu'ia ona lima ma ona vae, ua latou tufatufa ona ofu mo i latou (Sal. 22:12-18). O le mea moni lava o valo'aga nei o le Feagaiga Tuai ua fa'ataunu'uina ma fa'amaonia i le soifua, maliu, ma le toe soifua mai o Iesu na molimau i le fa'aaliga ma le musumusuga fa'alelagi. O lo o fa'ailoa mai ai fo'i o Iesu o ia lava, atoa fo'i ma molimau a isi e uiga ia te ia. Na mulimuli Iesu i le au perofeta anamua ma valo'ia mai lona maliu ma lona toe tu mai (Luka 9:21-22; Mat. 17:22, 23), o le pa'ū o Ierusalema (Mat. 24: 1,2), ma lona afio fa'alua mai (Ioa. 14:1-3). Ma o le liu tino tagata, maliu, ma le toe tu na valo'ia mai e le Tusi Pa'ia, ma lo latou fa'ataunu'uina e mautinoa ai le fa'alagolago i ai.
O a ni mafua'aga o e manatu ai i lou talitonuga ia Iesu ma lona maliu mo i tatou? Fa'asoa i le vasega i le Sapati, ma fesili: Aisea e le fa'amaoniga lenei ona sili ona a'afiaga?
*********
ASO LULU APERILA 1
AVEA LE TUSI PA'IA O LE TALA FA'ASOLOPITO
E uiga ese lava le Tusi Pa'ia pe a fa'atusatusa atu i isi tusi "pa'ia" ona talu ai e aofia i ai le tala fa'asolopito. O lona uiga o le Tusi Pa'ia ua le na o ni manatu e su'esu'eina ai le atamai o le tagata (e pei o le faia'oga o Confucious po o Puta), peita'i o lo o ia fa'amaumauina galuega a le Atua i le tala fa'asolopito a o aga'i atu i le sini fa'apitoa. O le tulaga o le Tusi Pa'ia i autū po o sini ia (1) o le folafolaga i le Mesia ma (2) o le afio fa'alua mai o Iesu. O le gaoioiga lea o se tulaga uiga ese lava i le fa'atuatuaga Kerisiano Iutaia, i le fa'atusatusa atu i le tāua o taofi o isi tapua'iga mai Aikupito anamua i tapua'iga i le taimi nei.
Faitau le 1 Korinito 15:3-5, 51-55; Roma 8: 11; ma le 1 Tesalonia 4: 14. O a mea o a'oa'o mai ai faitau nei e le gata i le upu i le tala fa'asolopito o le toe tu mai o Keriso a o le uiga ia i tatou lava ia? _____________________________________________________________ _____________________________________________________________ _____________________________________________________________
O le molimau a Evagelia e fa ma Paulo na maliu Iesu, ma tanu, ma toe tu i lona tino na maliu, ma fa'aali i tagata ese'ese. E fa'amaonia e i latou na va'ai i ai na latou tu'uina ia i totonu o le tu'ugamau ma iloa mulimuli ane ua avanoa le tu'ugamau. Molimau na pa'i atu ia Iesu, ma a'ai fa'atasi ma i latou. O Maria Matalena, o Maria (le tinā o Iesu), ma isi fafine na latou va'ai i ai o le Keriso ua toe tu mai. Na talanoa ma le au so'o i le ala i Emau. Na fa'aali Iesu ia i la'ua ma le poloa'iga sili. Na tusi e Paulo pe afai o le molimau o le Tusi Pa'ia ua te'ena, ona fa'aleaogaina ai lea o le laugaina atu i lo tatou fa'atuatuaga (1 Korinito 15:14). Fai mai le tasi fa'aliliuga "ua soloia ma ua gaogaoi'ī" po o le lē aogā. Fai mai le au so'o, "E moni" ua toe tu mai le Ali'i" (Luka 24: 34). O le upu Eleni o le ontos e fa'atatau i se mea moni na tupu. Na fa'aliliuina, "e moni, e mautinoa, ma e fa'amaoni. Na molimau i ai le au so'o o le "E moni ua toe tu mai le Ali'i". O le ata fo'i o Keriso o "mea fa'apolopolo po o ulua'i fua" (1 Korinitos 15: 20) o i latou uma na maliliu. O le mea moni o lo o tusia i le tala fa'asolopito o Keriso na toe tu mai i le tino mai e na oti ma o lo o soifua i le asō o le fa'amaoniga sili lava lea o i latou fo'i o le a toe tutu e pei ona toe tu mai o ia. O le au amiotonu uma lava o le a soifua ia Keriso (1 Korinito 15: 22). O le faitau o lo o i inei e mafai ona fa'atatau i le galuega foafoa i le lumana'i, pe afai o le a toe fa'atutuina i latou o ia Keriso ma tumau fa'amaoni ia te ia, i lona afio mai (1 Korinito 15: 23) "i le ilia o le pu fa'auma" (1 Korinito 15: 52).
Aisea e tāua tele ai le folafolaga o le toe tu i lo tatou fa'atuatuaga, aemaise ina ua tatou malamalama o e ua oti o lo o momoe?
********
ASO TOFI APERILA 2
O LE MANA E TOE FA'AFOU AI O LE UPU
Faitau 2 Tupu 22: 3-20. Aisea le pogai na saeia ai ofu o le tupu o Iosia? Na fa'apefea e le mea lenei na maua ona suia e le gata ia te ia a e fa'apea fo'i le malō uma o sa Iuta? _____________________________________________________________ _____________________________________________________________
I le 621 B.C., ina ua 25 tausaga o Iosia, na maua ai e le faitaulaga sili o Hilikia le "tusi o le tulafono", lea na manatu o tusi muamua lava ia e lima a Mose, aemaise lava le tusi o Teteronome. I le taimi o le nofoa'iga a lona tamā o Amoni, ma le tamā o lona tamā na sili ona amio leaga o Manase, o le tusi ta'ai lenei na leiloa mai totonu o le mea na fai ai tapua'iga ia Pa'ala, Asaira, ma "au uma a le lagi" (2 Tupu 21:3-9). Ina ua fa'alogo Iosia i aiaiga o le feagaiga, na ia saeia ona ofu ma fa'ailoa atu lona fememea'i, ona ua na iloa le mamao tele o ia ma ona tagata i le tapua'iga i le Atua moni. Na ia amataina loa se fa'afouga i le nu'u atoa uma, ma soloia i lalo mea maualuluga uma ma fa'aumatia fa'atusa o atua ese. Ina ua mae'a, na totoe ai lava lea na o le tasi e tapua'i ai i Iuta: o le malumalu lea o le Atua i Ierusalema. O le mauaina o le Afioga a le Atua na latou iloa ai, ma salamō, ma le mana na liua ai. O le suiga lenei na amata mai ia Iosia ma i'u atu i le salalau atu i itu uma o sa Iuta.
Na fa'apefea ona fa'amautinoa mai e le Tusi Pa'ia ia i tatou le mana e suia ai o tatou olaga ma fa'ailoa mai le ala o le fa'aolataga? Faitau le Ioane 16: 13, Ioane 17:17, Eperu 4: 12, ma le Roma 12: 2. _____________________________________________________________ _____________________________________________________________
O se tasi o molimau e sili ona malosi i le mana o le Tusi Pa'ia o le suia lea o le olaga o le tagata. O le Upu lea na te tipi esea le agasala a le tagata ma le amio leaga ma fa'aalia lo tatou natura tagata moni ma lo tatou mana'omia o le Fa'aola. O le ituaiga tusi uiga ese lenei e pei o le Tusi Pa'ia, o se vaega o le tala fa'asolopito, o le valo'aga, ma le mana e toe fa'afouina ai le olaga, e le gata i lea a e tatau ona fa'amatala i se auala fa'apitoa. E le mafai ona fa'amatala e pei o se isi tusi, ona o le Afioga ola a le Atua e tatau lava ona fa'amalamalama i le Keriso o lo o soifua lea na ia folafola mai o le a auina mai lona Agaga e ta'ita'i i tatou "i upu moni uma" (Ioane 16:13). O le mea lea, o le Tusi Pa'ia, o le fa'aaliga o le upu moni a le Atua, e ao lava ona i ai lona lava tulafono fa'avae e fa'amatalaina ai. O tulafono nei e mafai ona maua i le su'esu'eina pe na fa'apefea e le au tusi tala ona fa'aaogaina le Tusi Pa'ia ma ta'ita'ina ai a o fa'atagaina le Tusi Pa'ia ia fa'amatala e ia ia lava.
*********
ASO FARAILE APERILA 3
SU’ESU’EGA FA’AOPOOPO: Faitau Elena Uaita, "The Sripture a Safeguard," pp. 593-602, in The Great Controversy, "Let Not Your Heart Be Troubled," pp. 662-680, in The Desire of Ages.
E to'atele ua maliliu i lo latou taofi mau pea ma tumau ma le fa'atutatua i le Afioga a le Atua. O le tasi o i latou o Dr. Rowland Taylor, o se faife'au Hadley i Egelani na ia te'ena le auai i le misasā ma a'oa'oga a le ekalesia Katoliko i le taimi o le nofoa'iga a le masiofo o Bloody Mary. Ina ua uma ona tulia ma le ekalesia ona o lona usiusita'i i le Tusi Pa'ia, na ia talosaga i le epikopo o Winchester, o le ali'i sili o Egelani, peita'i na lafoina ia i le falepuipui ma na fa'ai'u i le saisai i le pou ma susunuina. Muamua a o le'i maliu i le 1555, na ia tautala mai i upu nei: "Tagata lelei! ou te le'i a'oa'oina outou i se tasi lava mea a o le Afioga a le Atua, ma o lesona ia na ou avatua mai le tusi ua fa'amanuia i ai le Atua, o le Tusi Pa'ia. O lea ua ou sau ai i inei i le asō ina ia fa'amauina i lo'u toto." -John Foxe, The Neww Foxe's Book of Martyrs, na toe tusia ma toe fa'aolaolaina mai e Harold J. Chadwick, N.J,: Bridge-Logos Publishers, 1997), p. 193. Dr. Taylor na fa'alogoina o ona toe faia mai le Salamo 51 a o le'i talalī le afi, ma tu'uina atu lona ola ma oti ai. O le fesili ia tatou fesili ai nei: Pe tatou te tumau ea o ni tagata fa'amaoni ina ia taofi mau i le upu moni i le Afioga a le Atua? Ua le o pine pe mulimuli ane fo'i, i le finauga fa'ai'u, e oo mai ai le iloiloga lea. A o le taimi e tatau ona sauniuni ai mo le mea lenei, o le taimi nei.
FESILI MO FELAFOLAFOA’IGA:
1. O le a se auala o fa'amaonia ai e le valo'aga le amata mai o le Tusi Pa'ia? Na fa'apefea ona fa'ataunu'uina valo'aga nei ma fa'atumauina lo tatou fa'atuatua?
2. I le faitau i le fesili i le fa'ai'uga o le su'esu'ega i le Aso Lua, aisea ua sili atu ai ona mamana le fa'amaoniga o Iesu le Mesia?
3. O Iesu ma le au aposetolo na latou fa'atinoina le fa'atuatua e le fefo'ifo'ia'i i le fa'alagolago i le pule a le Tusi Pa'ia. Mo se fa'ata'ita'iga, e fa'afia ona liliu Iesu i le Tusi Pa'ia ma le moni i le tatau ona fa'ataunu'uina le Tusi Pa'ia? Mat. 26: 54, 56; Mar. 14: 49; Luk. 4: 21; Ioa. 13: 18; Ioa. 17: 12.) O le mea lea, afai na tau'aveina e Iesu lava ia le Tusi Pa'ia aemaise lava valo'aga ua fa'ataunu'uina, o le a la se mea e tatau ona i ai la tatou amio, i le Tusi Pa'ia?
American Samoa Adventist Media
983003 Vaitogi Rd, Pago Pago, AS 96799, US
Copyright © 2023 American Samoa Adventist Media
(684) 699 - 4338. Vaitogi, American Samoa.